Glavni razlog zašto je buđenje u kišno jutro teže od običnog, ili zašto nam se po kišnom danu više drijema je u hormonskim promjenama, navodi se u studiji državnog univerziteta u Pensilvaniji.
Ako je dan kišan, manje je dnevnog svjetla, pa tijelo luči manje serotonina, a više melantonina – hormona koji su direktno odgovorni za raspoloženje i budnost.
Serotonin je hormon koji nam pruža opšti osjećaj blagostanja, energije i dobrog raspoloženja. Kada je njegov nivo smanjen, veće su šanse da ćemo da se osjećamo pospanije, umornije i generalno smo melanholični.
Melatonin je, s druge strane, hormon koja nam pruža osjećaj pospanosti. Kada naše oči detektuju tamu one šalju signal do mozga koji zatim ispušta hormone melatonina koji inače služi u tijelu i za uspostavljanje ciklusa spavanja.
Ipak, naučnici navode da je uz hormonske promjene važan i zvuk kiše. Kada je zvuk tih ili umjereno jak i ujednačen poput padanja kiše, naš mozak ga tumači kao umirujući signal.
Osim toga, ovaj umirujući šum “pokriće” neke manje prijatne zvuke koji bi nas uznemirili i rasanili, na primjer buku automobila ili dovikivanje ljudi koji prolaze ulicom.
novosti.rs
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.